🗊Презентация Turizam u nacionalnom gospodarstvu

EKONOMIKA TURIZMA 6. TEMATSKA JEDINICA TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU Turizam ima status iznimno važne komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja. Glavne ekonomske koristi koje turizam donosi svakom nacionalnom gospodarstvu:

TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU Negativne posljedice turizma mogu sezati čak i do ireverzibilnih promjena u društvu i okolišu, stoga su vlasti i lokalne društvene zajednice na turistički receptivnim prostorima posebno zainteresirane na precizno utvrđivanje koristi i šteta proizašlih iz razvoja turizma. Za kvantifikaciju ukupnih ekonomskih koristi na nekom području potrebno je prvo definirati mjesto ili obuhvat turizma u strukturi nacionalnog gospodarstva = utvrditi koje sve gospodarske djelatnosti i u kojoj mjeri čine GOSPODARSKU STRUKTURU TURIZMA.

TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU TURIZAM = AKTIVNOST, DJELATNOST, GRANA, INDUSTRIJA, SEKTOR, GOSPODARSTVO? turizam je gospodarska aktivnost, što ne definira njegov obuhvat u nacionalnom gospodarstvu, već samo njegov gospodarski karakter turizam NIJE gospodarska djelatnost (npr. pružanje usluga smještaja), niti gospodarska grana (npr. ugostiteljstvo), niti industrija (odnosi se na preradu sirovina), niti gospodarski sektor (npr. tercijarni), niti gospodarstvo (preširok okvir).

TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU Turizam je VISOKO SOFISTICIRAN INTEGRALNI SUSTAV u okviru nacionalnog gospodarstva čiji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a čine ga međusobno povezani, heterogeni, međuovisni i komplementarni fragmenti različitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno čine logičku, funkcionalnu i uravnoteženu cjelinu.

Zašto je turizam složeni društveno - ekonomski sustav? Turizam je kompleksna društveno-ekonomska pojava s vrlo jakim utjecajem na gotovo sve aktivnosti sredine gdje se razvija Ima veliku snagu disperzije, direktnim ili indirektnim putem Svaki element turizma moguće je definirati u vremenu i prostoru Kvantitativne promjene prouzrokuju ujedno i kvalitativne promjene Naglašena povratna sprega između njegovih elemenata (komponenti) što se posebno reflektira u njegovim međusektorskim i međuregionalnim odnosima

Zašto je turizam složeni društveno - ekonomski sustav? U turizmu kao sustavu moguće je proučavati i definirati određena stanja (ravnoteže, stabilnosti, optimalnosti) i time utjecati na nivo i kvalitetu razvoja Turizam je zaseban, zaokružen sustav, ali istodobno i podsustav ili dio većeg sustava – nacionalnog gospodarstva U turizmu je moguće utvrditi sustav potreba i sustav ciljeva U turizmu postoji mogućnost i potreba da se uspostave sustavi informiranja, upravljanja i funkcioniranja Ako se turizam ne sagleda u svojoj kompleksnosti, mogu nastupiti negativne posljedice koje turizam kao masovna pojava može prouzročiti

OBUHVAT TUIRZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU NIJE MOGUĆE METODOLOŠKI POTPUNO DEFINIRATI. OBUHVAT TUIRZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU NIJE MOGUĆE METODOLOŠKI POTPUNO DEFINIRATI. svaki predmet razmjene na turističkom tržištu, bilo da se radi o proizvodu ili usluzi, treba promatrati kao učinak pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva najveća tržišna vrijednost i snaga turizma proizlazi upravo iz sinergijskog učinka koji nastaje filigranskim doziranjem učinaka svake gospodarske djelatnosti koja ga čini iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma

Postupak izračunavanja ukupnih ekonomskih učinaka nije nimalo jednostavan, naime iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude potrebno je izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma. Postupak izračunavanja ukupnih ekonomskih učinaka nije nimalo jednostavan, naime iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude potrebno je izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma.

Fragmentiranost strukture turizma Na mnoga suštinska pitanja razvoja turizma odgovor ne leži u okviru samo jedne gospodarske grane, sektora gospodarstva, institucije, politike ili zakona, već traži mnogo složeniji pristup zbog visokog stupnja fragmentiranosti, disperziranosti i kompleksnosti turizma Nepoznavanje ili samo površno poznavanje obuhvata i strukture turizma dovodi do skepticizma, podcjenjivanja i neuvažavanja turizma kao potencijalnog generatora općeg gospodarskog rasta i razvoja.

EKONOMIKA TURIZMA

U čemu je ključ razumijevanja ekonomike turizma?

Ipak...

Ipak...

Snažniji interes za ekonomikom turizma bilježi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turističkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja. Snažniji interes za ekonomikom turizma bilježi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turističkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.

Najvažnija razlika ponašanja čovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privremeno isključuje i procesa rada i postaje isključivo potrošač. Najvažnija razlika ponašanja čovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privremeno isključuje i procesa rada i postaje isključivo potrošač. Dohodak koji troši na taj način ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme.

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA TURIST je s aspekta ekonomske analize potrošač. TURIZAM je potrošački “pokret” nastao s ciljem zadovoljenja čovjekovih specifičnih potreba. Bit TURIZMA kao ekonomske pojave proizlazi iz raznolikih veza unutar društvenih i uže ekonomskih odnosa koje čovjek uspostavlja radi zadovoljenja turističkih potreba.

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističke potrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma ili turističke ekonomske odnose. Ti odnosi generiraju određene ekonomske i druge posljedice koje se u ekonomskoj praksi izražavaju ekonomskim kategorijama: potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost, trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma. Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u međusobnu vezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomski odnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza koje proizlaze iz ponašanja aktera u njima. To su subjekti potrošnje ili turisti i subjekti ponude.

TURIZAM U STRATEGIJI GOSPODARSKOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA Država svojom makroekonomskom politikom stvara okruženje koje će stimulirati i poticati sve potencijalne domaće i strane investitore da ulažu kapital u hrvatsko gospodarstvo Jasna strategije gospodarskog razvoja nužan je okvir za dalji razvoj turizma Samo u definiranim uvjetima razvoja turizam može postati nacionalni strateški proizvod unutar kojeg će i svaka turistička destinacija imati svoju razvojnu strategiju kao podsustav viših razvojnih ciljeva

Makroekonomska i razvojna politika

TURIZAM U STRATEGIJI GOSPODARSKOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA Nužna izvozno orijentirana strategija razvoja Devizna i vanjskotrgovinska politika koja će djelovati na restrukturiranje proizvodnje dobara i pružanja usluga i njihovo preusmjeravanja izvozno orijentirane sektore gospodarstva Suštinska za postizanje izvozno orijentiranog gospodarstva je POLITIKA TEČAJA I POLITIKA IZVOZIH POTICAJA

Politika tečaja Može podizati međunarodnu konkurentnost Popravlja tržišnu poziciju i cjenovnu konkurentnost na tržištu Stimulativna za otvaranja prema svijetu Potiče i ubrzava proces privatizacija i ulazak stranog kapitala

Politika tečaja: Fiksni tečaj Plivajući tečaj Kako tečaj djeluje na konkurentnost gospodarstva, pa i na konkurentnost turizma?

TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI SVAKOG OTVORENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA SU: TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI SVAKOG OTVORENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA SU: Ravnomjeran i stabilan rast svih njezinih dijelova Uključivanje u međunarodnu podjelu rada s onim dijelovima i djelatnostima koje imaju najbolje izvozne mogućnosti ili komparativne prednosti. Udio turističkog sektora u gospodarskoj strukturi ovisi od proizvodnih odnosa i stupnja gospodarskog razvoja.

Tri glavna pravca ili koncepta razvoja turizma u različitim zemljama i političko-gospodarskim sustavima (Dulčić): Koncept ili model turizma u zatvorenoj privredi Koncept turizma baziran na državnim subvencijama Tržišni koncept razvoj turizma

Turizam – model za otvoreno gospodarstvo i gospodarski razvoj RH svoj dalji razvoj mora temeljiti na jakim izvoznim sektorima kako bi proširila usko unutrašnje tržište: Uloga turizma u tom procesu je velika Razvijati turizam znači razvijati prihvatljiv model za otvoreno gospodarstvo i gospodarski razvoj

PREDVIĐANJA TURISTIČKOG PROMETA U SVIJETU 2030. – UNWTO Međunarodni dolasci - % promjene u odnosu na prethodnu godinu PRIHOD OD TURIZMA (u bilijunima USD) 1995 – 399 2020 – 2,000

Udio pojedinih kontinenata u svjetskom turističkom prometu Izvor: UNWTO

ELEMENTI MODELA RAZVOJA TURIZMA PLAN KONKURENTNOSTI PLAN INVESTICIJA MARKETING PLAN PLAN PROIZVODNJE

Model razvoja turizma mora poći od općeg cilja osiguranja ekonomskog prosperiteta i kvalitete života stanovništva. Model razvoja turizma mora poći od općeg cilja osiguranja ekonomskog prosperiteta i kvalitete života stanovništva. Razvojni scenarij mora nuditi visoku razinu kvalitete i kvantitete ponude, usklađen sa zahtjevima potražnje i trendovima na turističkom tržištu, mora imati pozitivan odnos prema okolišu i sociokulturnim vrijednostima i ekonomski biti optimalan. Razvojni scenarij mora zadovoljiti: Turiste Lokalno, regionalni i nacionalno gospodarstvo u području turizma Kvalitetu života stanovništva Kvalitetu okoline

Izuzetno značajna inozemna turistička potrošnja (odlijevanje novčane mase i smanjenje nacionalnog bogatstva emitivne zemlje) Turizam kao nevidljivi izvoz ili izvoz na licu mjesta Turizam omogućuje da se robe i usluge cijelog hrvatskog gospodarstva bez izlaska iz zemlje prodaju na tržištu inozemnim kupcima Značajan utjecaj na aktivnu stranu platne bilance

Pripremljeno prema: Pripremljeno prema: Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i dr. (2011). Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb. Blažević, B. (2001). Turizam u gospodarskom sustavu, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija.